{"id":531,"date":"2015-06-16T08:13:39","date_gmt":"2015-06-16T08:13:39","guid":{"rendered":"http:\/\/radiotaxizagreb.com\/?p=531"},"modified":"2015-06-16T08:13:39","modified_gmt":"2015-06-16T08:13:39","slug":"znamenitosti-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/hr\/2015\/06\/16\/znamenitosti-zagreb\/","title":{"rendered":"Znamenitosti-Zagreb"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
\n
\n\n\n\n\n
\"Uspinja\u010da<\/td>\n<\/tr>\n
Copyright: TZ\u00a0grada Zagreba<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kaptol <\/strong><\/em>
\nGornjogradska stara jezgra<\/p>\n

Kaptol nas odvodi u doba gradskih po\u010detaka. Povijest Zagreba pripovijetka je o dva bre\u017euljka i njihovim stanovnicima: Kaptolu i Gradecu (dana\u0161nji Gornji grad). Kaptol je u srednjem vijeku bio uglavnom naselje kanonika, crkvenih slu\u017ebenika, koje je nastalo uza Zagreba\u010dku biskupiju. Otuda mu i ime – Capitulum – “Zbor kanonika”. Kaptol je, tako\u0111er, bio naseljen i gra\u0111anima drugih zanimanja, zanatlijama i svjetovnim slu\u017ebenicima biskupije. Sam Kaptol nas odvodi u doba gradskih po\u010detaka. Kaptolom dominira Katedrala Marijina uznesenja i Sv. Stjepana. Ispred katedrale na trgu Kaptol smje\u0161ten je Marijin stup s an\u0111elima i fontanom, prepoznatljiv simbol Kaptola.<\/p>\n

Katedrala Marijina uznesenja i Sv. Stjepana<\/strong><\/em>
\nCentar staroga grada Kaptola<\/p>\n

Katedrala je okosnica jezgre biskupskog grada, a od 19. stolje\u0107a je simbol Zagreba i cijele Hrvatske. Njena dva visoka, vitka zvonika vidljiva su sa svih strana u panorami Zagreba. Prostor oko katedrale ome\u0111en je kulama i bedemima. Zagreba\u010dka je katedrala izuzetno zna\u010dajna gra\u0111evina, najve\u0107i je, a mo\u017eda i najvrijedniji sakralni objekt u Hrvatskoj. U katedrali se \u010duva i neprocjenjivo blago Riznice zagreba\u010dke katedrale, koja je nastajala od vremena osnivanja Zagreba\u010dke biskupije u 11. Stolje\u0107u.<\/p>\n

Kamenita vrata
\n<\/strong><\/em>Centar staroga grada Kaptola<\/p>\n

U gornji grad ulazi se kroz jedina sa\u010duvana gradska vrata. Spominju se od srednjevjekovnih vremena, premda su dana\u0161nji izgled dobila preinakama sredinom 18. stolje\u0107a. Od tada datira i barokna kapela Majke Bo\u017eje nastala oko istoimene slike, koja je jedina ostala netaknuta u po\u017earu 1731. godine. Od tada se slika smatra \u010dudotvornom te se neprestano \u0161tuje i hodo\u010dasti ovo mjesto. U znak zahvale za ispunjene molitve gra\u0111ani su nekada donosili poklone majci Bo\u017ejoj, a naj\u010de\u0161\u0107i obi\u010daj bio je kamena plo\u010dica sa urezbarenom porukom zahvale. Danas je obi\u010daj pomoliti se u ti\u0161ini ovoga svetog mjesta i zapaliti svije\u0107u.<\/p>\n

Trg sv. Marka i crkva sv. Marka<\/strong><\/em>
\nCentar staroga grada Kaptola<\/p>\n\n\n\n\n
\"Trg<\/td>\n<\/tr>\n
Copyright: TZ grada Zagreba<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
Trg svetog Marka sredi\u0161nji je trg na zagreba\u010dkom Gornjem gradu. Na Markovom trgu sjedi\u0161te je najvi\u0161ih dr\u017eavnih institucija – Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ustavnog suda.<\/div>\n

Na stoljetnom Trgu Svetoga Marka nalazi se crkva Sv. Marka iz davnoga 13. stolje\u0107a, koja je bila i \u017eupna crkva nekada\u0161njega Gradeca. Kroz stolje\u0107a je crkva vi\u0161e puta dogra\u0111ivana i obnavljana, a u njezinoj unutra\u0161njosti mogu se razgledati lijepi primjerci kiparskog umije\u0107a – kipovima najbogatiji goti\u010dki portal na ovim prostorima, te radovi Ivana Me\u0161trovi\u0107a, najpoznatijeg hrvatskog kipara. Prepoznatljiva je po raznobojnom zvoniku i krovu na kojem su su grbovi grada Zagreba i grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.<\/p>\n

Kula Lotr\u0161\u010dak
\n<\/strong><\/em>Centar staroga grada Kaptola<\/p>\n

Neko\u0107 je bila glavna gradska kula, a danas je za\u0161titni znak Zagreba i uz katedralu najdomljivija zagreba\u010dka gra\u0111evina. Od 13. stolje\u0107a kula Lotr\u0161\u010dak \u010duvala je grade\u010dke bedeme i stanovnike Gradeca. Svakoga dana, ve\u0107 vi\u0161e od stotinu i deset godina, s vrha kule Lotr\u0161\u010dak puca top to\u010dno u podne na spomen na jedan doga\u0111aj iz zagreba\u010dke pro\u0161losti.\u00a0 Naime, prema legendi, gri\u010dki top s Lotr\u0161\u010daka ispalio je to\u010dno u podne hitac na turski tabor koji se nalazio preko Save te raznio pijetla (ili purana) \u0161to ga je kuhar na pladnju nosio pa\u0161i. Nakon toga Turci su se razbje\u017eali i nisu napali Zagreb.<\/p>\n

Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a
\nCentar grada<\/p>\n

Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a je mjesto na kojem se spajaju tri najstarija povijesna dijela Zagreba: Kaptol, Gornji i Donji grad, ujedno je i glavni gradski trg.\u00a0 U svojoj je povijesti vi\u0161e puta mijenjao ime. Prvo mu je ime bilo Mandu\u0161evac, jer je stvoren kao sajmi\u0161te (trg) uz izvor, a zatim Harmica. Rastom grada i sajmi\u0161te se oblikovalo, dobivalo na zna\u010daju i od gradskoga predgra\u0111a pomicalo se prema svojoj budu\u0107nosti – postajalo je sredi\u0161tem grada.<\/p>\n

Trg krasi kip Bana Josipa Jela\u010di\u0107a, po kojem je trg i dobio ime. Kip je postavljen 1866. godine kada je trg postao centrom dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

Hrvatsko narodno kazali\u0161te
\nU\u017ei centar grada<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n
\"HNK,<\/td>\n<\/tr>\n
Copyright: TZ grada Zagreba<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
Na trgu\u00a0 Mar\u0161ala Tita dominira neo-barokna gra\u0111evina Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta i pred njegovim pro\u010deljem spomenik Zdenac \u017eivota vode\u0107eg hrvatskog kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a.\u00a0 Dizajnirali su je be\u010dki arhitekti Ferdinand Helmer i Hermann Fellner, stru\u010dnjaci u dizajniranju reprezentativnih kazali\u0161nih i koncertnih ku\u0107a. Kazali\u0161te je otvoreno 1895. godine. Posebna je pozornost prilikom gradnje posve\u0107ena unutra\u0161njosti i njenoj funkcionalnosti. Pritom je misao vodilja graditelja svakako bila “atraktivno u funkciji umjetni\u010dkog”. Kazali\u0161te je sredi\u0161te Hrvatske kazali\u0161ne scene u kojoj se kontinuirano prikazuju predstave opere, drame i baleta.Park Maksimir
\n<\/strong><\/em>U\u017ei centar grada<\/p>\n

Park Maksimir jedinstveni je objekt parkovnog graditeljskog naslje\u0111a Grada Zagreba. Otvoren\u00a0 je 1974. godine i bio je prvi javni park u ovom djelu Europe. Park Maksimir je oblikovan u stilu engleskog perivoja u vrijeme kada se u Europi pojavljuje romantizam, pa se elementi novog stila primjenjuju i u prostornoj kompoziciji parka. U parku se nalaze spomenici\u00a0 i gra\u0111evine raznih stilova. Danas park Maksimir zbog svoje iznimne vrijednosti u\u017eiva dvostruku za\u0161titu, za\u0161ti\u0107en je kao spomenik parkovne arhitekture i kao kulturno dobro. U parku se nalazi i zoolo\u0161ki vrt.<\/p>\n

Medvedgrad
\n<\/strong><\/em>Planina ponad grada<\/p>\n

Medvedgrad je utvr\u0111eni plemi\u0107ki grad sagra\u0111en u 13. stolje\u0107u na jugozapadnom obronku Medvednice. Bio je jedan od najve\u0107ih burgova u Hrvatskoj. Na Medvedgradu se nalazi ranogoti\u010dka kapelica sv. Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu. Sa zidina Medvedgrada pru\u017ea se jedan od najljep\u0161ih pogleda na grad Zagreb.<\/p>\n

Muzej Mimara
\n<\/strong><\/em>U\u017ei centar grada<\/p>\n

Muzej Mimara smje\u0161ten je na jednom od najljep\u0161ih zagreba\u010dkih trgova, u strogom sredi\u0161tu grada. Otvoren je 1987. godine u neorenesansnoj zgradi, izgra\u0111enoj krajem 19.stolje\u0107a. Muzej je nastao donacijom svjetski poznatog skuplja\u010da umjetnina Ante Topi\u0107a Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara. Mimarina zbirka sadr\u017eava vi\u0161e od 3.750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetni\u010dke vrijednosti, od antike i staroegipatskih predmeta do slika velikih majstora – Raffaella, Velasqueza, Rubensa i Rembrandta.<\/p>\n

Groblje Mirogoj
\n<\/strong><\/em>U\u017ei centar grada<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n
\"Groblje<\/td>\n<\/tr>\n
Copyright: TZ grada Zagreba<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
Mirogoj, centralno zagreba\u010dko groblje, smatra se jednim od najljep\u0161ih groblja u Europi. Me\u0111utim, Mirogoj je tako\u0111er predivan park i umjetni\u010dka galerija na otvorenom. Zbog monumentalnih neorenesansnih arkada, grobova istaknutih osoba hrvatskog politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota te velikog broja nadgrobnih spomenika – djela poznatih autora, Mirogoj je nezaobilazno odredi\u0161te mnogih gostiju grada.<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n
Izvor:\u00a0www.medadria.com<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Copyright: TZ\u00a0grada Zagreba Kaptol Gornjogradska stara jezgra Kaptol nas odvodi u doba gradskih po\u010detaka. Povijest Zagreba pripovijetka je o dva bre\u017euljka i njihovim stanovnicima: Kaptolu i Gradecu (dana\u0161nji Gornji grad). Kaptol je u srednjem vijeku bio uglavnom naselje kanonika, crkvenih slu\u017ebenika, koje je nastalo uza Zagreba\u010dku biskupiju. Otuda mu i ime – Capitulum – “Zbor […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":532,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[26],"class_list":["post-531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zagrebacke-znamenitosti","tag-znamenitosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/531\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}