{"id":520,"date":"2015-06-16T07:57:23","date_gmt":"2015-06-16T07:57:23","guid":{"rendered":"http:\/\/radiotaxizagreb.com\/?p=520"},"modified":"2015-06-16T07:57:23","modified_gmt":"2015-06-16T07:57:23","slug":"galerija-klovicevi-dvori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/hr\/2015\/06\/16\/galerija-klovicevi-dvori\/","title":{"rendered":"Galerija Klovi\u0107evi dvori"},"content":{"rendered":"

Povijest Galerije Klovi\u0107evi dvori<\/h3>\n

Galerija Klovi\u0107evi dvori prire\u0111uje izlo\u017ebe najslavnije svjetske ba\u0161tine, hrvatske povijesti umjetnosti te suvremene umjetnosti. Realizira velike izlo\u017ebene projekte nacionalne i me\u0111unarodne ba\u0161tine koje prezentira hrvatskoj i europskoj javnosti. Otvorena je za sve oblike vizualne kulture.<\/p>\n

Galerija Klovi\u0107evi dvori smje\u0161tena je u zgradi starog, gornjogradskog, isusova\u010dkog samostana, \u010dija gradnja zapo\u010dinje u prvoj polovici 17. stolje\u0107a i traje u etapama sve do drugog desetlje\u0107a 18. stolje\u0107a. Velik \u010detverostrani kompleks isusova\u010dkog samostana zatvara nepravilan \u010detverokutni atrij. Sastoji se od dva povijesno i arhitektonski razli\u010dita dijela: samostana iz 17. stolje\u0107a i srednjovijekovne gradske kule, ugra\u0111ene u zgradu samostana, danas jedva primjetne. Kula se nalazi na sjeveroisto\u010dnom uglu kompleksa \u010dija se isto\u010dna strana oslanja na gradski bedem. Sagra\u0111ena je sredinom 13. stolje\u0107a i po debljini zidova od gotovo dva metra i kvadratnom tlocrtu istovjetna je drugim grade\u010dkim kulama: Lotr\u0161\u010daku, Popovom tornju i kuli Kamenitih vrata.
\nBiv\u0161i isusova\u010dki kompleks svoju ljepotu duguje i dekorativnim elementima na svom vanjskom pro\u010delju, ali i onim dvori\u0161nima. Kameni portal na zapadnom pro\u010delju odaje renesansnog majstora, dok je drugi portal, dana\u0161nji ulaz u Galeriju, djelo visokog baroka iz 1783.\/84. godine. Sinteza renesanse i baroka rezultirala je iznimno harmoni\u010dnim rje\u0161enjem, pri \u010demu je barokni portal postao za\u0161titni znak Galerije Klovi\u0107evi dvori. Jedinstvenost ovog kompleksa potvr\u0111uje se ulaskom u atrij koji svojom kontemplativno\u0161\u0107u mami posjetioca na ostanak.
\nDana\u0161nji izgled dugujemo arhitektima Vahidu Hod\u017ei\u0107u i Igoru Emiliju koji su u razdoblju od 1973. do 1984. preuredili zgradu u Muzejski prostor. Osim temeljite adaptacije unutra\u0161njosti, nadogra\u0111en je drugi kat na zapadnom pro\u010delju, prigra\u0111ena je zgrada za kafi\u0107 u ju\u017enom dvori\u0161tu, a spu\u0161teno je i tlo glavnog dvori\u0161ta. Tim je zahvatima ovo najve\u0107e i najljep\u0161e zdanje Gornjeg grada dobilo novu namjenu koju je zadr\u017ealo do danas.\"DSC_0578\"<\/p>\n

Muzejski prostor, prvotno zami\u0161ljen kao prostor u koji bi se smjestila \u02ddZbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi\u0107 Mimare\u02dd, slu\u017ebeno je otvoren 15. o\u017eujka 1982. godine u adaptiranom zdanju isusova\u010dkog samostana. Privremenu odsutnost zbirke nadomjestila je vlastita izlo\u017ebena produkcija pa je tako Muzejski prostor svoje djelovanje zapo\u010deo trima izlo\u017ebama koje su polu\u010dile izniman uspjeh: Grafike Albrechta D\u00fcrera, Retrospektivna izlo\u017eba Otona Glihe, Prijedlog donacije gradu Zagrebu kipara Du\u0161ana D\u017eamonje. Ove izlo\u017ebe, a i one koje su uslijedile, otvorile su novo poglavlje kulturnog \u017eivota Zagreba. Osmi\u0161ljavanje izlo\u017ebi sa svim popratnim doga\u0111anjima po uzoru na svjetske institucije, nov marketin\u0161ki pristup, vlastita produkcija suvenira, bili su noviteti u Muzejskom prostoru. Rezultat su antologijske izlo\u017ebe od nacionalnog zna\u010daja, koje promoviraju\u0107i vlastito naslje\u0111e i ba\u0161tinu te prezentiraju\u0107i svjetske kulture revaloriziraju otkrivaju\u0107i nove vrijednosti te zadu\u017euju generacije posjetioca na o\u010duvanje i brigu o istoj. Najuspje\u0161nija izlo\u017eba prvog desetlje\u0107a institucije bila je Drevna kineska kultura 1984. godine koja je privukla stotine tisu\u0107a posjetioca.
\n1985. godine Muzejski prostor preuzima Kulu Lotr\u0161\u010dak, prvo u funkciji informativnog punkta i suvenirnice, a potom i kao izlo\u017ebeni prostor manjih izlo\u017ebi, posebice mladih i jo\u0161 neafirmiranih autora.
\nGodine 1987. Muzejski prostor dobiva novu izlo\u017ebenu poziciju. U preure\u0111enom prednjem dijelu biv\u0161e \u0161kolske zgrade na Rooseveltovu trgu otvoren je Muzej Mimara za pohranu Mimarine zbirke, a Muzejski prostor slu\u017ebeno postaje Muzejsko-galerijski centar. U njegovu sklopu ve\u0107 je bila zgrada podignuta na gradskom bedemu koju je kao radni prostor kustosa projektirao arhitekt Igor Emili, a naknadno je pretvorena u prostor za monografske autorske izlo\u017ebe poznat kao Galerija Gradec.
\nU sklopu muzejskog prostora, ve\u0107 na samom po\u010detku njegova djelovanja, za izlo\u017ebeni prostor izdvojila se i jedna prizemna prostorija pod nazivom Galerija Fortezza.
\nMuzejsko-galerijski centar obuhva\u0107ao je \u010detiri izlo\u017ebena prostora razli\u010ditog izlaga\u010dkog programa: Muzejski prostor za postave nacionalnih i me\u0111unarodnih izlo\u017ebi, monografske i skupne preglede te tematske izlo\u017ebe; Muzej Mimara za pohranu privatne zbirke, njeno o\u010duvanje i reinterpretaciju; Galerija Gradec za monografske izlo\u017ebe pojedinih autora, trijenale i salone i Kula Lotr\u0161\u010dak kao informativni punkt i manje izlo\u017ebe specifi\u010dnog sadr\u017eaja.
\nZbog novodonesenih propisa Muzejsko-galerijski centar prestao je djelovati i podijelio se na Galeriju Klovi\u0107evi dvori i Muzej Mimara kao dvije zasebne ustanove. Po\u010detkom 1999. godine gornjogradski kompleks, u \u010dijoj su nadle\u017enosti i dalje Galerija Gradec, Kula Lotr\u0161\u010dak i Vila Arko, po\u010dinje djelovati kao Javna ustanova Galerija Klovi\u0107evi dvori.
\nOtada GKD producira izlo\u017ebene programe u zgradi na Jezuitskom trgu 4 i u Kuli Lotr\u0161\u010dak. Galerija Gradec zatvorena je jer je zgrada u izuzetno lo\u0161em stanju. Vila Arko je iznajmljena Hrvatskom P.E.N. centru, Hrvatskom ITI centru i Hrvatskom dru\u0161tvu pisaca.
\nDanas je Galerija Klovi\u0107evi dvori najve\u0107a muzejsko-galerijska institucija u Hrvatskoj i jedna od najuspje\u0161nijih. Svojom produkcijom od tridesetak izlo\u017ebi godi\u0161nje u svojih je trideset godina, dosegla zavidan broj prire\u0111enih izlo\u017ebi. Ima \u0161est samostalnih zbirki umjetnina koje \u010duva, obra\u0111uje i prezentira javnosti: Zbirka Herman, Zbirka Crnobori, Zbirka Per\u010di\u0107, Zbirka Kopa\u010d, Zbirka Restek i Zbirka darovanih umjetnina. Prire\u0111uje izlo\u017ebe najslavnije svjetske ba\u0161tine, hrvatske povijesti umjetnosti te suvremene umjetnosti. Realizira velike izlo\u017ebene projekte nacionalne i me\u0111unarodne ba\u0161tine koje ne prezentira samo hrvatskoj, ve\u0107 i europskoj javnosti. Otvorena je za sve oblike vizualne kulture i najrazli\u010ditije profile publike.<\/p>\n

Galerija Klovi\u0107evi Dvori<\/h4>\n

Jezuitski trg 4
\n10000 Zagreb
\nCroatia<\/p>\n

Radno vrijeme<\/h4>\n

utorak \u2014 nedjelja 11\u201419h<\/p>\n

IZLO\u017dBE<\/a><\/p>\n

Izvor:\u00a0gkd.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest Galerije Klovi\u0107evi dvori Galerija Klovi\u0107evi dvori prire\u0111uje izlo\u017ebe najslavnije svjetske ba\u0161tine, hrvatske povijesti umjetnosti te suvremene umjetnosti. Realizira velike izlo\u017ebene projekte nacionalne i me\u0111unarodne ba\u0161tine koje prezentira hrvatskoj i europskoj javnosti. Otvorena je za sve oblike vizualne kulture. Galerija Klovi\u0107evi dvori smje\u0161tena je u zgradi starog, gornjogradskog, isusova\u010dkog samostana, \u010dija gradnja zapo\u010dinje u prvoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":525,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[25],"class_list":["post-520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-muzeji-i-ilozbe","tag-galerija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=520"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/520\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}