{"id":2918,"date":"2022-02-28T15:53:24","date_gmt":"2022-02-28T15:53:24","guid":{"rendered":"https:\/\/radiotaxizagreb.com\/?p=2918"},"modified":"2022-02-28T15:53:24","modified_gmt":"2022-02-28T15:53:24","slug":"zasto-veljaca-ima-28-dana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/hr\/2022\/02\/28\/zasto-veljaca-ima-28-dana\/","title":{"rendered":"Za\u0161to velja\u010da ima 28 dana?"},"content":{"rendered":"

Velja\u010da je drugi i najkra\u0107i mjesec u godini koji svake \u010detiri godine dobije dodatni dan.<\/p>\n

Stariji hrvatski nazivi za velja\u010du u pojedinim krajevima bili su: sve\u010den, svi\u010dan (prema blagdanu Svije\u0107nici), \u00a0<\/em>veljak, veja\u010da, ferar\u2026<\/p>\n

A za\u0161to velja\u010da ima 28, odnosno 29 dana u prijestupnoj godini, mo\u017eemo zahvaliti starim Rimljanima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

10 kalendarskih mjeseci <\/strong><\/h2>\n

 <\/p>\n

Prvi rimski kralj, Romul, uveo je ra\u010dunanje vremena prema 10 kalendarskih mjeseci koji su se po\u010deli ra\u010dunati od proljetnog ekvinocija.<\/p>\n

Redoslijed mjeseci i broj dana tada je izgledao ovako: Martius 31 dan, Aprilius 30 dana, Maius 31 dan, Junius 30 dana, Quintilis 31 dan, Sextilis 30 dana, September 30 dana, October 31 dan, November 30 dana i December 30 dana.<\/p>\n

Kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti, sije\u010danj i velja\u010da prvotno nisu postojali, a kalendarska godina imala je 304 dana.<\/p>\n

 <\/p>\n

12 lunarnih ciklusa <\/strong><\/h2>\n

 <\/p>\n

Kako je vrijeme prolazilo, tako je dolazilo do sve ve\u0107ih problema jer se jedna \u0161estina godine potpuno zanemarivala.<\/p>\n

To je promijenio drugi rimski kralj Numa Pompilije koji je 713. godine prije nove ere poravnao kalendar s 12 lunarnih ciklusa. On je uveo sije\u010danj i velja\u010du na kraj kalendarske godine i time do\u0161ao do 355 dana u godini.<\/p>\n

No kako su stari Rimljani vjerovali da parni brojevi donose nesre\u0107u, nekim su mjesecima dani dodani, a nekima oduzeti. Unato\u010d tome, velja\u010da je ostala na 28 dana.<\/p>\n

Nova godina s dodatna dva mjeseca imala je 355 dana, no ni to nije funkcioniralo jer su se godi\u0161nja doba poremetila.<\/p>\n

Kako bi to ispravili, Rimljani su povremeno ubacivali prijestupni mjesec koji su zvali Mercedonius. Tada bi jednostavno izbrisali zadnjih nekoliko dana velja\u010de i prijestupni mjesec bi po\u010deo 24. velja\u010de.<\/p>\n

 <\/p>\n

Julije Cezar sredio stvar \u00a0<\/strong><\/h2>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kako nije bilo nekog to\u010dnog reda za ubacivanje prijestupnog mjeseca, Julije Cezar napravio je reformu kalendara.<\/p>\n

Kako bi izjedna\u010dio sve \u0161to je bilo u neskladu, 46. godina prije nove ere, godine je trajala 445 dana.<\/p>\n

Cezar je kalendar poravnao sa suncem umjesto s mjesecom, te je nekim mjesecima dodao dan ne bi li do\u0161ao do broja 365.<\/p>\n

Tako je Cezar dodao 10 dana kalendaru i dodatni dan u velja\u010di svake \u010detiri godine (jer tropska godina traje malo dulje). Nakon toga je godina u prosjeku trajala 365,25 dana \u0161to je vrlo blizu stvarnoj prosje\u010dnoj duljini od 365,2425 dana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ako vas je ikada mu\u010dilo za\u0161to velja\u010da ima 28 dana, sada ste dobili odgovor. \ud83d\ude0a<\/p>\n

U ovom kratkom videu, tako\u0111er, mo\u017eete pogledati obja\u0161njenje za\u0161to velja\u010da ima 28 dana. Osim kad ima 29 dana\u2026.<\/p>\n