{"id":2824,"date":"2021-12-22T20:14:08","date_gmt":"2021-12-22T20:14:08","guid":{"rendered":"https:\/\/radiotaxizagreb.com\/?p=2824"},"modified":"2023-11-25T01:44:06","modified_gmt":"2023-11-24T23:44:06","slug":"tradicija-bozicnog-drvca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/taxi1717.hr\/hr\/nadogradnja\/2021\/12\/22\/tradicija-bozicnog-drvca\/","title":{"rendered":"Tradicija bo\u017ei\u0107nog drvca"},"content":{"rendered":"<p>Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca najpoznatiji je obi\u010daj usko povezan s Bo\u017ei\u0107em. Zimzeleno bo\u017ei\u0107no drvce se tradicionalno na Badnjak unosi u ku\u0107u i ukra\u0161ava raznim ukrasima i lampicama.<\/p>\n<p>No, znate li od kuda potje\u010de ova tradicija i kada je oki\u0107eno prvo bo\u017ei\u0107no drvce, te koja mu je simbolika?<\/p>\n<p>Odgovore na ova pitanja prona\u0111ite u nastavku teksta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>Povijest bo\u017ei\u0107nog drvca<\/strong><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>To\u010dan po\u010detak ki\u0107enja bo\u017ei\u0107nog drvca te\u0161ko je odrediti, no pretpostavlja se da je ovaj obi\u010daj krenuo u 16. stolje\u0107u u Njema\u010dkoj.<\/p>\n<p>Oki\u0107eno bo\u017ei\u0107no drvce spominje se u ljetopisu bremenskog ceha iz 1570. gdje se govori kako je jela bila ukra\u0161ena jabukama, orasima i papirnatim cvije\u0107em te postavljena za djecu \u010dlanova ceha koja su na Bo\u017ei\u0107 prikupljala slatki\u0161e.<\/p>\n<p>Mnogi zapravo smatraju Rigu (glavni grad Latvije) domom prvog bo\u017ei\u0107nog drvca jer je poznato kako je 1510. godine na glavnom gradskom trgu stajalo bo\u017ei\u0107no drvce.<\/p>\n<p>Tradicionalno, bo\u017ei\u0107na drvca se u dom unose i ukra\u0161avaju 24. prosinca, a iznose 06. sije\u010dnja kada zavr\u0161avaju bo\u017ei\u0107ni blagdani za kr\u0161\u0107ane katoli\u010dke vjere. Me\u0111utim, u dana\u0161nje vrijeme se kre\u0107e sa ukra\u0161avanjem gradova, trgovina i domova ve\u0107 po\u010detkom adventa kako bi \u0161to du\u017ee u\u017eivali u bo\u017ei\u0107noj atmosferi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>Simbolika bo\u017ei\u0107nog drvca <\/strong><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zimzelena stabla bila su drevni simbol \u017eivota usred zime i simboliziraju \u201e\u017eivog\u201c Krista. Zima simbolizira umiranje prirode, dok drvca ostaju zelena cijelu godine, te tako simboliziraju prolaznost ovozemaljskog \u017eivota i vje\u010dni \u017eivot du\u0161e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca<\/strong><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ukrasi na bo\u017ei\u0107nom drvcu simboli\u010dno ozna\u010duju nas ljude koji bi trebali biti ukras ovog svijeta dok lampice na boru ozna\u010davaju radost i svjetlost koju Bo\u017ei\u0107 unosi u na\u0161 \u017eivot i obitelji, ali i Krista koji je svjetlost koja pobje\u0111uje tamu.<\/p>\n<p>Prema nekim zapisima bo\u017ei\u0107no drvce se u po\u010detku kitilo jabukama, te je simboliziralo stablo \u017eivota u Raju. Kasnije se na drvce dodavala ostala hrana poput ora\u0161astih plodova i medenjaka, da bi u kona\u010dnici bo\u017ei\u0107ni ukrasi postali ovakvi kave poznajemo danas.<\/p>\n<p>Najpopularniji ukras koji se stavlja na vrh bo\u017ei\u0107nog drvca je zvijezda. Zvijezda na vrhu bora simbolizira \u201ebetlehemsku zvijezdu\u201d koja je vodila mudrace do mjesta gdje se rodio Isus, pa zvijezda simbolizira samo Isusovo ro\u0111enje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca u Hrvatskoj <\/strong><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Hrvatsku se obi\u010daj ki\u0107enja bo\u017ei\u0107nog drvca pro\u0161irio tek oko 1850.-te godine, pod utjecajem njema\u010dke kulture i tradicije.<\/p>\n<p>Bez obzira na to \u0161to ki\u0107enje drvca nije bilo obi\u010daj, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvije\u0107em i plodovima, a posebno zelenilom, \u0161to su naj\u010de\u0161\u0107e \u010dinila djeca.<\/p>\n<p>Isprva su se kitila bjelogori\u010dna stabla, a kasnije zimzelena \u2013 vo\u0107em, naj\u010de\u0161\u0107e jabukama, ali i \u0161ljivama, kru\u0161kama te raznim slasticama i ukrasima izra\u0111enim od papira, naj\u010de\u0161\u0107e lancima te raznim\u00a0nitima. Pozla\u0107eni orasi i lje\u0161njaci bili su nakit kojima se kitilo drvce, a \u010desto su se postavljale svije\u0107e, simboli nade i bo\u017eanstva. Poslije su se postavljali i komadi\u0107i vate, voska ili papira, koji su simbolizirali snijeg na drvcu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako bi se prema katoli\u010dkim pravilima bor trebao kititi na Badnjak, mnogi se danas ne dr\u017ee tog pravila. No, to nije iz razloga \u0161to se vi\u0161e ne po\u0161tuje tradicija, ve\u0107 zato da \u0161to du\u017ee u\u017eivamo u bo\u017ei\u0107noj atmosferi.<\/p>\n<p>Blagdansko veselje koje okru\u017euje Bo\u017ei\u0107 najbolje do\u010daravaju prigodni ukrasi, kako u gradu tako i u na\u0161im domovima, koji stvaraju ugodnu zimsku i prazni\u010dnu atmosferu u kojoj podjednako u\u017eivaju i mladi i oni malo stariji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mi u <a href=\"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/hr\/\">TAXI 1717-u<\/a> vam \u017eelimo puno sre\u0107e, smijeha, zdravlja, ljubavi, te da bo\u017ei\u0107ne blagdane provedete u krugu va\u0161ih najdra\u017eih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ki\u0107enje bo\u017ei\u0107nog drvca najpoznatiji je obi\u010daj usko povezan s Bo\u017ei\u0107em. Zimzeleno bo\u017ei\u0107no drvce se tradicionalno na Badnjak unosi u ku\u0107u i ukra\u0161ava raznim ukrasima i lampicama. No, znate li od kuda potje\u010de ova tradicija i kada je oki\u0107eno prvo bo\u017ei\u0107no drvce, te koja mu je simbolika? Odgovore na ova pitanja prona\u0111ite u nastavku teksta. &nbsp; [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2830,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-2824","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2824"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2824\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4354,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2824\/revisions\/4354"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/taxi1717.hr\/nadogradnja\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}