Veljača je drugi i najkraći mjesec u godini koji svake četiri godine dobije dodatni dan.
Stariji hrvatski nazivi za veljaču u pojedinim krajevima bili su: svečen, svičan (prema blagdanu Svijećnici), veljak, vejača, ferar…
A zašto veljača ima 28, odnosno 29 dana u prijestupnoj godini, možemo zahvaliti starim Rimljanima.
10 kalendarskih mjeseci
Prvi rimski kralj, Romul, uveo je računanje vremena prema 10 kalendarskih mjeseci koji su se počeli računati od proljetnog ekvinocija.
Redoslijed mjeseci i broj dana tada je izgledao ovako: Martius 31 dan, Aprilius 30 dana, Maius 31 dan, Junius 30 dana, Quintilis 31 dan, Sextilis 30 dana, September 30 dana, October 31 dan, November 30 dana i December 30 dana.
Kao što možemo vidjeti, siječanj i veljača prvotno nisu postojali, a kalendarska godina imala je 304 dana.
12 lunarnih ciklusa
Kako je vrijeme prolazilo, tako je dolazilo do sve većih problema jer se jedna šestina godine potpuno zanemarivala.
To je promijenio drugi rimski kralj Numa Pompilije koji je 713. godine prije nove ere poravnao kalendar s 12 lunarnih ciklusa. On je uveo siječanj i veljaču na kraj kalendarske godine i time došao do 355 dana u godini.
No kako su stari Rimljani vjerovali da parni brojevi donose nesreću, nekim su mjesecima dani dodani, a nekima oduzeti. Unatoč tome, veljača je ostala na 28 dana.
Nova godina s dodatna dva mjeseca imala je 355 dana, no ni to nije funkcioniralo jer su se godišnja doba poremetila.
Kako bi to ispravili, Rimljani su povremeno ubacivali prijestupni mjesec koji su zvali Mercedonius. Tada bi jednostavno izbrisali zadnjih nekoliko dana veljače i prijestupni mjesec bi počeo 24. veljače.
Julije Cezar sredio stvar
Kako nije bilo nekog točnog reda za ubacivanje prijestupnog mjeseca, Julije Cezar napravio je reformu kalendara.
Kako bi izjednačio sve što je bilo u neskladu, 46. godina prije nove ere, godine je trajala 445 dana.
Cezar je kalendar poravnao sa suncem umjesto s mjesecom, te je nekim mjesecima dodao dan ne bi li došao do broja 365.
Tako je Cezar dodao 10 dana kalendaru i dodatni dan u veljači svake četiri godine (jer tropska godina traje malo dulje). Nakon toga je godina u prosjeku trajala 365,25 dana što je vrlo blizu stvarnoj prosječnoj duljini od 365,2425 dana.
Ako vas je ikada mučilo zašto veljača ima 28 dana, sada ste dobili odgovor. 😊
U ovom kratkom videu, također, možete pogledati objašnjenje zašto veljača ima 28 dana. Osim kad ima 29 dana….
