Naš „beli Zagreb grad“, osim raznih kulturnih znamenitosti i raznih događanja, nudi i mnoge zanimljive legende. Bogata zagrebačka povijest prepuna je brojnih likova i događaja koji su bili inspiracija za razno-razne priče i legende.
U nastavku vam donosimo nekoliko takvih priča, odnosno legendi.
Šestinske pralje
Do polovice 20. stoljeća žene iz Šestina za život su zarađivale pranjem rublja imućnijim obiteljima. Svake su nedjelje donosile čisto, a odnosile prljavo rublje na pranje.
Prljavo rublje su slagale u drvenu posudu s malim otvorom na dnu, nad koji su stavljale slamu tako da je voda mogla pomalo kapati van. Rublje bi zaštitile čistom krpom, preko krpe nasule pepeo i zatim preko svega nalijevale vruću vodu.
Taj su proces ponavljale dok kroz slamu nije počela teći čista voda. Slamu bi maknule, začepile otvor i rublje ostavile namakati preko noći. Ujutro bi ga prale na potoku u drvenom koritu.
Kako se rublje pralo tijekom cijele godine, zima je uvijek predstavljala problem jer bi se potoci zaledili. Tada su muževi pralja na mjestima za pranje rublja sjekirama razbijali led na potoku, te im u limenim kantama donosili toplu vodu kako bi ugrijale promrzle ruke.
Prema legendi, upravo su šestinske pralje bile zaslužne za naziv „beli Zagreb grad“.
Lanac s broda admirala Nelsona
Na križanju Opatičke i Kamenite ulice nalazi se lanac koji, prema legendi, potječe s legendarnog broda HMS Victory. Taj brod pripadao je pomorskim snagama britanskog admirala Horatija Nelsona, koji se borio u slavnoj pomorskoj bitci kod Trafalgara 1805. godine.
Vjeruje se kako je lanac u Hrvatsku donio general Laval Nugent 1878. godine. Nugent je bio vojnik irskoga porijekla koji je u vrijeme Napoleonovih ratova služio u austrijskoj vojsci.
Ono što daje uvjerljivost legendi o Nelsonovom lancu je to što je Nugent bio poznat i kao strastveni kolekcionar povijesnih relikvija i umjetnina. Zbog toga se vjeruje da je svojoj kolekciji dodao i lanac s broda HMS Victory. Pred kraj svoga života posjedovao je oko 7 dvoraca i 2 povijesna mjesta na području Hrvatske, a zbog svog se hobija uvalio u velike dugove.
U Trsatu je otvorio i prvi muzej u Hrvatskoj, izlažući u njemu svoju bogatu zbirku povijesnih predmeta.
Kao „točka na i“ ove legende o lancu, stoji činjenica da je palača na križanju Opatičke i Kamenite ulice, ispred koje se lanac danas nalazi, pripadala Lavalovom sinu Arthuru. Iako ne postoje povijesni dokazi, na temelju te činjenice se pretpostavlja kako je lanac završio u Zagrebu.
Barbara Celjska
Barbara Celjska bila je kći grofa Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg. Nakon 11 godina zaruka, vjenčala se sa Sigismundom I. Luksemburškim.
Od 1419. Barbara je nosila naslov i češke kraljice, a od 1433. (kad je njezin suprug okrunjen za njemačko-rimskog cara) i carice. Udovica je postala u 46. godini, a time i najbogatija kraljica u kasnom srednjem vijeku.
Nakon suprugove smrti, preselila se u Poljsku i tamo posvetila alkemijskim radovima koji su joj donijeli reputaciju velike učenosti.
Legende o Barbari Celjskoj dio su narodne predaje među stanovnicima sjeverne Hrvatske.
Priča se, prema jednoj legendi, da je Barbara i sebe i zagrebačku utvrdu Medvedgrad, kojom je upravljao njezin brat Fridrik, dala vragu kako bi spasila svoje blago od turskih napada. Zbog toga nije pronašla mir ni u smrti, već se pretvorila u zmijsku kraljicu koja i danas čuva silno bogatstvo u tunelima između Medvedgrada i crkve sv. Marka na Gornjem gradu.
Prema drugoj legendi, Barbara je imala dugu crnu kosu i stalno je hodala odjevena u crno, s crnim rukavicama na rukama na kojima je najčešće stajao crni gavran. Zbog toga su je nazvali Crnom kraljicom. Gavran je, navodno, na kraljičinu zapovijed kopao oči svima koji su joj se zamjerili.. Legenda kaže da je gavran zapravo bio ljubav njezinog života koja je kletvom pretvorena u pticu.
Prema nekim pričama, Barbara je bila vampirica koja je bila u vezi s transilvanijskim grofom Drakulom, te je povezivana i s crnom magijom.
Ovo su samo neke od povijesnih legendi čije su radnje smještene na području Zagreba. Ima ih još pregršt, a ako su ove tri u vama probudile radoznalost, sami istražite još neke priče čija se radnja u prošlosti odvijala na prostoru Zagreba i okolice.
