Kićenje božićnog drvca najpoznatiji je običaj usko povezan s Božićem. Zimzeleno božićno drvce se tradicionalno na Badnjak unosi u kuću i ukrašava raznim ukrasima i lampicama.
No, znate li od kuda potječe ova tradicija i kada je okićeno prvo božićno drvce, te koja mu je simbolika?
Odgovore na ova pitanja pronađite u nastavku teksta.
Povijest božićnog drvca
Točan početak kićenja božićnog drvca teško je odrediti, no pretpostavlja se da je ovaj običaj krenuo u 16. stoljeću u Njemačkoj.
Okićeno božićno drvce spominje se u ljetopisu bremenskog ceha iz 1570. gdje se govori kako je jela bila ukrašena jabukama, orasima i papirnatim cvijećem te postavljena za djecu članova ceha koja su na Božić prikupljala slatkiše.
Mnogi zapravo smatraju Rigu (glavni grad Latvije) domom prvog božićnog drvca jer je poznato kako je 1510. godine na glavnom gradskom trgu stajalo božićno drvce.
Tradicionalno, božićna drvca se u dom unose i ukrašavaju 24. prosinca, a iznose 06. siječnja kada završavaju božićni blagdani za kršćane katoličke vjere. Međutim, u današnje vrijeme se kreće sa ukrašavanjem gradova, trgovina i domova već početkom adventa kako bi što duže uživali u božićnoj atmosferi.
Simbolika božićnog drvca
Zimzelena stabla bila su drevni simbol života usred zime i simboliziraju „živog“ Krista. Zima simbolizira umiranje prirode, dok drvca ostaju zelena cijelu godine, te tako simboliziraju prolaznost ovozemaljskog života i vječni život duše.
Kićenje božićnog drvca
Ukrasi na božićnom drvcu simbolično označuju nas ljude koji bi trebali biti ukras ovog svijeta dok lampice na boru označavaju radost i svjetlost koju Božić unosi u naš život i obitelji, ali i Krista koji je svjetlost koja pobjeđuje tamu.
Prema nekim zapisima božićno drvce se u početku kitilo jabukama, te je simboliziralo stablo života u Raju. Kasnije se na drvce dodavala ostala hrana poput orašastih plodova i medenjaka, da bi u konačnici božićni ukrasi postali ovakvi kave poznajemo danas.
Najpopularniji ukras koji se stavlja na vrh božićnog drvca je zvijezda. Zvijezda na vrhu bora simbolizira „betlehemsku zvijezdu” koja je vodila mudrace do mjesta gdje se rodio Isus, pa zvijezda simbolizira samo Isusovo rođenje.
Kićenje božićnog drvca u Hrvatskoj
U Hrvatsku se običaj kićenja božićnog drvca proširio tek oko 1850.-te godine, pod utjecajem njemačke kulture i tradicije.
Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo običaj, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, što su najčešće činila djeca.
Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije zimzelena – voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lancima te raznim nitima. Pozlaćeni orasi i lješnjaci bili su nakit kojima se kitilo drvce, a često su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira, koji su simbolizirali snijeg na drvcu.
Zaključak
Iako bi se prema katoličkim pravilima bor trebao kititi na Badnjak, mnogi se danas ne drže tog pravila. No, to nije iz razloga što se više ne poštuje tradicija, već zato da što duže uživamo u božićnoj atmosferi.
Blagdansko veselje koje okružuje Božić najbolje dočaravaju prigodni ukrasi, kako u gradu tako i u našim domovima, koji stvaraju ugodnu zimsku i prazničnu atmosferu u kojoj podjednako uživaju i mladi i oni malo stariji.
Mi u TAXI 1717-u vam želimo puno sreće, smijeha, zdravlja, ljubavi, te da božićne blagdane provedete u krugu vaših najdražih.
