Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj je državni praznik koji se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Povijest
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Osim Sisačkog partizanskog odreda, tog dana, 22. lipnja 1941., u okolici Vrgorca, na brdu Radović u predjelu Soline, također je osnovana partizanska grupa, na čijem su čelu bili komunisti. Ova grupa je u početku imala više od 30 boraca, koji su prvih dana vježbali rukovanje oružjem, tiskali antifašističke letke i brošure. Ubrzo nakon osnutka ove partizanske grupe, u Vrgoračkoj krajini su osnovane još dvije takve grupe.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti.
Počast hrvatskim antifašistima
Središnjim obilježavanjem u Brezovici, na kojem će sudjelovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odat će se počast hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata.
