Bliži nam se najveći kršćanski blagdan – Uskrs, a već drugu godinu zaredom nećemo ga moći proslaviti onako kako smo do prošle godine naviknuli.
Velika okupljanja, crkvene procesije… možemo i ove godine zaboraviti, ali zato nas ništa ne sprječava da s ukućanima ofarbamo uskrsne pisanice, napravimo bogati nedjeljni ručak i u krugu obitelji proslavimo Uskrs.
Priprema za Uskrs
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs počinje korizmom koja traje 40 dana, a tjedan dana prije Uskrsa slavi se Cvjetnica kojom započinje Veliki tjedan.
Uz slavlje Uskrsa vežu se brojni simboli i običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje. Ono što je većini zajedničko je ukrašavanje pisanica, a najčešći simboli Uskrsa su pilići, zečevi i brojne slastice.
Uskrsni običaji u Hrvatskoj
Pisanice
Uskrsne pisanice ili različito ukrašena jaja vjerojatno su najpoznatiji uskrsni običaj. Ukrašena jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće upravo zbog tih šarenih boja i motiva koje označuju novi i probuđeni život.
Uz pisanice se veže i niz drugih običaja kao što su darivanje jajima, tucanje obojenim i neobojenim jajima kao i gađanje jaja novcem.
U starom Zagrebu i njegovoj okolici, tucanje jajima označavalo je Uskrs kao prijelomnicu u vremenu. U dokumentima iz 14. stoljeća za događaje se bilježilo da su se dogodili „poslije tucanja jaja“, odnosno nakon Uskrsa.
Blagoslov jela
Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, u crkvu vjernici nose u svojim košarama jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk na uskrsni blagoslov.
Uskrsni krijes
Na Veliku subotu navečer, kada padne mrak, obično su u prošlosti muškarci pripremali uskrsni krijes, a danas to čine i žene i djeca. Zatim se cijelu noć bdije uz zapaljenu vatru što je popraćeno pravom veselicom uz konzumiranje hrane i pića.
Uloga uskrsne vatre je da štiti od zlih sila, radnji i bića.
Uskrsni običaji u svijetu
U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina sakriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći sakrio uskrsni zec.
U Njemačkoj, u okolici Magdeburga, dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje.
Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć.
U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.
U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.
U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe.
Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor.
U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla.
U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, zečevi, pilići i ostali strani simboli i običaji Uskrsa, jer ne žele da oni zamijene njihove tradicionalne običaje.
Iako se uskrsni običaju razlikuju po svijetu, svima je zajedničko iščekivanje Isusova uskrsnuća i radosti i mira koje ono donosi.
TAXI 1717 želi vam sve najbolje povodom uskršnjih praznika i da Uskrs provedete u krugu svojih najdražih.
*Izvor: https://narod.hr/kultura/uskrsni-obicaji-u-hrvatskoj-i-svijetu-jeste-li-znali-za-sve-njih
