Nakon što je prošli tjedan Nacionalni stožer donio odluku da je radno vrijeme kafića i noćnih klubova do ponoći, velik broj turista u jednom je danu napustio Hrvatsku.
Dio njih odlučio je ranije prekinuti godišnji i vratiti se kućama kako bi izbjegli karantenu, a velik dio mladih napustio je Lijepu našu upravo zato što je noćni život “ugašen”. No nije bogat noćni život jedino zbog čega vrijedi posjetiti Hrvatsku. Naša zemlja bogata je brojnim prirodnim ljepotama u kojima se može uživati i zabaviti sa obitelji i prijateljima na drugi način, a usput i nešto novo naučiti.
Boravak u prirodi i aktivnosti na otvorenom daleko su zdravije nego boravak u zadimljenim zatvorenim prostorima, posebno sada kada je korona ponovo počela “divljati”,
Zato vam u nastavku teksta donosimo popis parkova prirode u Hrvatskoj koje vrijedi posjetiti i u kojima ćete sigurno uživati.
Parkovi prirode
Biokovo
Biokovo je planina s korijenom u moru, a čelom u munjama. Svaki korak do najvišeg vrha, Svetog Jure na 1762 metara visine, bit će nenadmašno nagrađen panoramskim pogledom na more i otoke, Zagoru, bosanskohercegovačke planine i susjednu Italiju, a smještena je uz središnji dio dalmatinske obale.
Na biokovskom kamenu podignuto je 87 crkava i kapelica, a sakriva i preko 400 jama i spilja od kojih su neke vječno pune leda i snijega.
Kopački rit
Kopački rit močvarni je dom tisućama bioloških vrsta, sklonište stotinama ptičjih vrsta.
Prirodni je trokut Dunava i Drave, najveća unutarnja delta Dunava. Jedan je od najvećih europskih močvarama, a ono po čemu je poseban je to što prostor nikada jednakog izgleda. Svaki novi posjet – novi uvid u prirodu.
Papuk
Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj.
Izgradnjom planinskih kuća i dodatnih sadržaja te markacijom putova Papuk postaje čest cilj izletnika i planinara.
Učka
Najviša istarska planina, Učka, prostor je brojnih otisaka života čovjeka na planini i s planinom. Stoljećima se ovdje preživljavalo od stočarstva, ratarstva i šumarstva.
Učka je značajna klimatska barijera koja prisiljava zračne mase na izdizanje, što uvjetuje znatnu količinu padalina. Svojim bujnim biljnim pokrovom bitno se razlikuje od svih ostalih primorskih planina.
Velebit
Velebit je, gledajući iz zraka, kao najveća hrvatska planina gorostasni kameni bedem međaš kopna i mora.
Iako su na Velebitu izdvojena dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrjednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a.
Vransko jezero
Jezero i kriptodepresija s mediteranskom klimom, a nalazi se u Ravnim kotarima. Vransko jezero je i najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj. Utočište je ugroženim pticama, te zimovalište za oko 100 000 ptica vodarica.
Žumberak
Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj.
Mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu.
Lastovo
Ako želiš otići tamo gdje je more toliko kristalno čisto da možeš vidjeti dno duboko pedesetak metara, onda moraš posjetiti Lastovsko otočje.
Lastovsko otočje sastoji se od 44 otoka i otočića, od kojih je najveći Lastovo, a najudaljeniji Sušac. Obuhvaća 195 km četvornih prostora.
Kopneni je dio te otočne skupine bogat biljnim i životinjskim svijetom, a podmorje je među najbogatijim i najraznolikijim u hrvatskom Jadranu. Cijelo je područje vrijedno i s kulturnog i povijesnog stajališta, tu je osobita tradicijska arhitektura te su brojna arheološka nalazišta na kopnu i u moru okolo otočja.
Lonjsko polje
Lonjsko polje jedno je od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku.
Ističe se velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine.
Medvednica
Zelena planina koja čuva leđa gotovo milijunskom gradu. Medvednica (Zagrebačka gora) je gora u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba, a najviši vrh je Sljeme (1032 m).
Čovjek je na Medvednici ostavio trag još prije 45 000 godina, kada su neandertalci obitavali u špilji Veternici koja se nalazi u jugzapadnom dijelu.
Građena je od zelenog škriljevca. U nižim područjima prekrivena je mezozojskim i tercijarnim naslagama.
Turizam na Medvednici ima dugu tradiciju. Ondje je 1870. podignut prvi planinarski objekt u Hrvatskoj – mala drvena piramida.
Telašćica
Telašćica je najveća i najljepša jadranska uvala gdje posjetitelji nerijetko mogu vidjeti jata dupina koja posjećuju ovu uvalu.
Telašćica je prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka, duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom. U unutrašnjem dijelu je duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m.
Neka “pauziranje” noćnog života ne bude razlog za raniji povratak kući, nego ostatak godišnjeg odmora provedite istražujući prirodne ljepote Hrvatske.
