U noći sa subote na nedjelju, kada sat otkuca 2 sata, kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unaprijed i prijeći na ljetno računanje vremena. Slijedom nedavne odluke u EU, to bi moglo biti i jedno od zadnjih pomicanja sata.
Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 milijuna europskih građana, njih 84 posto izjasnilo da treba odustati od pomicanja sata, a većina želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.
Tko je, kada i zašto započeo s ljetnim računanjem vremena?
U sjevernoj hemisferi ljetno vrijeme započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve u travnju, a završava zadnje u listopadu.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana.
Prvi je na ideju o ljetnom računanju vremena došao jedan od utemeljitelja SAD-a Benjamin Franklin 1784. kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane. Zamisao je provedena u djelo u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., a iste godine primjer je slijedila i Velika Britanija.
U Hrvatskoj se prvi put ljetno računanje vremena koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a potom uz nekoliko prekida krenulo se u sezonsko pomicanje kazaljki sata 1983. godine na području bivše Jugoslavije, te je Hrvatska s tom praksom nastavila i nakon osamostaljenja.
Prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima
Prema važećem režimu s ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme dolazi i do promjena u obračunu električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće.
Kako pomicanje sata utječe na ljude?
Nove studije pokazale su da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije, te pate od poremećaja biološkog dnevnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.
EU direktiva
Nova direktiva ne znači automatsko uvođenje “jedinstvenog vremena” u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje vremena.
Primjena nove direktive započinje s 1. travnjem 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Zato, ukoliko sutra imate zakazane neke obaveze, ne zaboravite pomaknuti sat unaprijed.
Možda noćas spavamo jedan sat kraće, ali zato će nam sutra dan trajati jedan sat dulje. 🙂
